Regionalne razlike u Srbiji, ali i širom jugoistočne Evrope, postaju sve izraženije – mladi odlaze, sela se prazne, a veliki broj lokalnih zajednica ostaje bez perspektive. Kako bi se za ovaj problem ponudila konkretna rešenja u Nišu je održan 30. naučni skup „Regionalni razvoj i demografski tokovi zemalja Jugoistočne Evrope“, na kome je učestvovalo oko 100 naučnika iz zemlje i inostranstva.
MLADI ODLAZE, SELA SE PRAZNE – DA LI NAUKA MOŽE TO DA SPREČI?
Ekonomski i demografski problemi u regionu Jugoistočne Evrope postaju sve ozbiljniji – upozorava oko 100 naučnika i istraživača okupljenih na 30. skupu na Ekonomskom fakultetu u Nišu.
„Dakle, ovde se radi o pitanjima koja utiču na kvalitet života: zašto jedni ljudi žive bolje, zašto su drugi na ivici egzistencije, zbog čega odlaze mladi, kako ih zaustaviti, koji su to mehanizmi, koji je to magnet koji vuče ljude iz jednog geografskog područja u drugo… Dakle, to su sve pitanja koja su od značaja ne samo za pojedinca i porodicu, već i za čitavu društvenu zajednicu.“ – kaže dekan Ekonomskog fakulteta u Nišu Vladislav Marjanović.
Skup svake godine iznedri brojne preporuke, ali one često ostaju neiskorišćene.
„Rešenja su poznata teoretski, posmatramo. Imajući u vidu kompletnu priču koju mi već 30 godina ovde govorimo – teoretski. I sve ono što govorimo generalno za Srbiju, kad pogledamo praktično, u velikoj meri je determinisalo samo dalje širenje disproporcija. Nije se desilo ništa što je u praksi moglo da smanji te regionalne disproporcije.“ – objašnjava redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Petar Veselinović.
„Ovo nije slučaj samo u Republici Srbiji, već u čitavom regionu, jer za poslednjih 10 godina pokazatelji koji govore o regionalnim disparitetima nisu bolji – nažalost, oni su sve gori. U principu, beležimo možda i najveće regionalne disparitete kada je u pitanju Republika Srbija.“ – dodaje Marjanović.
Kao najugroženiji izdvajaju se jug i jugoistok zemlje – upravo region u kojem se skup i održava.
„Mi smo 2000. godine ubrzano krenuli ka procesu tranzicije, što je uslovilo značajan upliv tržišne ekonomije i jednostavno raslojavanje stanovništva koje je uvek težilo da ide u veće gradske centre, u razvijene regione… Iako su mere ekonomske politike pokušavale da pomognu jug i jugoistok Srbije, to se u praksi nije desilo.“ – ističe Veselinović.
„Ono sa čim se mladi suočavaju kao sa najvećim problemom odnosi se bukvalno na nemogućnost zapošljavanja, na neki način – pronalaženje svog mesta u sistemu donošenja odluka. Ali mi kao mladi istraživači smo optimistični i nadamo se da ćemo nekim svojim predlozima i rešenjima doprineti smanjenju regionalnih razlika – kako u Republici Srbiji, tako i u zemljama iz kojih dolaze naše kolege.“ – kaže rukovodilac Studentskog naučnog istraživačkog centra Aleksandar Manasijević.
Na ovom naučnom skupu predstavljeno je više od 70 radova koji bi trebalo da podstakne dijalog između nauke, politike i zajednice. Svi radovi biće objavljeni u ovogodišnjem Zborniku.
