„Black friday je stigao! Popusti, akcije, neverovatne ponude… ali da li je sve onako kako izgleda? Psiholozi upozoravaju: dok jurimo sniženja, naš mozak može da nas prevari – kupovina postaje emotivna zamka, a ne potreba.
Poslednji savremeni usisivač na popustu koji će vam olakšati život. Moderna haljina koja će vas učiniti posebnom i najlepšom u Novoj godini. Prodaju se emocije i doživljaji, a ljudi veruju da će kupovinom na black friday popustu biti zadovoljniji, uspešniji, srećniji, a možda dobiti i neki statusni simbol. Ovako danas stručnjaci govore o fenomenu potrošačke groznice u novembru, u čijem centru je black friday ili crni petak, nekada dan velikih sezonskih sniženja koji se tradicionalno obeležavao poslednjeg petka u novembru, odmah nakon Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, a danas je osvojio svet.
“ Primamljivost black friday leži suštinski u načinu na koji se to plasira ljudima kroz marketing i u tome što je taj marketing koncipiran tako da gađa neke osnovne emocionalne ljudske potrebe. Znači, on gađa emociju kod ljudi, a ne ono što je racionalno i zdravorazumski.I nekako ljudi stiču utisak da će na tim kupovinama, na specijalnim popustima dobiti nešto, a da neće uložiti puno — odnosno da će možda pametno kupovati. Što, u stvari, kada racionalno razmislimo, najčešće nije tako”, kaže psiholog Jelena Krstić.
Građani kažu da kupuju po potrebi kada imaju novca, ali se neki odluče za kupovine u okviru black friday popusta.
“Tu je bitan i vizuelni koncept reklama — one su osmišljene tako da privuku čoveka, jer naš mozak reaguje najpre vizuelno, i to često nesvesno.Koriste se određene boje: crvena, koja signalizira hitnost ili opasnost i traži brzu reakciju; žuta, tipična za sniženja, koja šalje poruku optimizma; zatim fontovi, veličina brojeva koji pokazuju procente popusta, šta je napisano krupnim, a šta sitnim slovima. Sve to utiče na naš doživljaj i percepciju, podsvesno”, kaže psiholog Jelena Krstić.
Impulsivne kupovine su često rezultat neke naše nezadovoljene emocionalne potrebe posebno kod žena koje su najviše na udaru crnog petka.
“Danas ljudi, posebno žene, često koriste kupovinu kao beg od neprijatnih emocionalnih stanja. Kada smo neraspoloženi, pod stresom, usamljeni, anksiozni ili depresivni, pribegavamo tim „prečicama” da pobegnemo od svog stanja — makar na kratko. To jeste neka vrsta ventilacije”, zaključuje psiholog Jelena Krstić.
A kada shvatimo da je proizvod mesec dana kasnije još jeftiniji – rešenje je, kažu stručnjaci, samo jedno: ne kajati se, nego naučiti lekciju i sledeći put emocionalnu potrebu zadovoljiti na zdraviji način.
