Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Luku, jednog od prvih propovednika hrišćanstva, savremenika Isusa Hrista i autora jednog od četiri jevanđelja.
Crkva ga smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa, pošto je živopisao tri ikone Presvete Bogorodice i ikone Svetih apostola Petra i Pavla.
Sveti Luka je napisao treće jevanđelje (po redosledu u Novom zavetu), kao i Dela apostolskih.
Rodom je iz Antiohije, a u mladosti je učio grčku filozofiju, medicinu i živopis.
On je pratio apostola Pavla na njegovom drugom i trećem misionarskom putovanju, od Filipa do Rima.
Nakon Pavlove smrti, nastavio je da širi jevanđelje širom današnje teritorije Italije, Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, Makedonije i drugih zemalja. Prema predanju, u 84. godini u Tebi su ga uhvatili idolopoklonici i ubili. Veruje se da njegove mošti imaju isceliteljsku moć.
Praznik je u narodu poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih porodica.
Vernici ga slave i kao iscelitelja i zaštitnika lekara, farmaceuta, bolnica i apoteka.
Ako se Sveti Luka slavi u vreme posta ili sredom i petkom obavezno se posti. U ostalim slučajevima, služi se mrsna hrana.
U Srbiji se ovog dana u ruralnim delovima zemlje, koncima opasuju torovi da vukovi ne dave stoku, uz reči „Ide Luka, evo vuka“ ili „Sveti Luka, sneg do kuka“, jer skoro nastupa zima, kada se vukovi približavaju selima.
