четвртак, септембар 19

Godišnjica “Oluje”: Sećanje na progon Srba iz Hrvatske – komemorativna ceremonija na stadionu Lagator u Loznici

0
96

Ove godine se u Loznici obeležava Dan sećanja na progon Srba iz Hrvatske pre 29 godina u akciji “Oluja” u kojoj je ubijeno ili nestalo oko 2.000 Srba, a više od 220.000 je proterano. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje obeležavanju Dana sećanja u Loznici.

Napadom na Knin, u zoru, 4. avgusta 1995. godine, počeli su sistematski zločini prema srpskim civilima i njihovoj imovini. Svega 48 sati od početka akcije”Oluja” područje nekadašnje Republike Srpske Krajine bilo je etnički čisto. Više od 200.000 ljudi, sa najosnovnijim stvarima, prevoznim sredstvima koja su imali, krenulo je da se iseljava, a na putu ka Srbiji i Republici Srpskoj izbegličke kolone su stalno napadali hrvatska artiljerija i vojno vazduhoplovstvo.

Izbeglima nije bio dozvoljen ulazak u Beograd, već samo prolaz Bulevarom Arsenija Čarnojevića.

U Krajini su ostali samo civili, koji su bili izloženi teroru i posle formalnog završetka operacije 7. avgusta, kojom je rukovodio predsednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Linta: “Oluja” najveći ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je danas da mnoge činjenice ukazuju na to da je operacija „Oluja“ najveći ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata i da predstavlja završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske.

„U Hrvatskoj se već 29 godina slavi progon i ubijanje Srba. Slave se ratni zločinci, govori se samo o hrvatskim žrtvama, dok se srpske žrtve prećutkuju, omalovažavaju, ponižavaju, umanjuju, pa čak i negiraju,“ rekao je Linta za Tanjug povodom godišnjice operacije „Oluja“.

Prema njegovim rečima, hrvatsko pravosuđe organizuje montirane sudske postupke protiv krajiških boraca sa strateškim ciljem da na osnovu lažnih izjava svedoka saradnika podigne što više optužnica i donese lažne presude.

FOTO TANJUG/ JADRANKA ILIÆ/ bg

Cilj je, kako kaže, verifikacija laži da je Oluja „čista kao suza“ i da je bila oslobodilačka akcija.

Linta je istakao da je veoma važno da država Srbija vodi aktivnu borbu za istinu o karakteru rata na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i generalno prostora bivše Jugoslavije i da jasno iznosi činjenice o stradanju Srba tokom avgusta 1995. godine.

„Često se katastrofa i tragedija srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske svodi samo na Oluju, u kojoj je proterano 250.000 Srba, ali moramo reći pravu istinu, dakle da je sa područja čitave Hrvatske od 1991. godine pa do kraja rata proterano više od pola miliona Srba“, rekao je Linta

Dodaje da ti podaci najbolje raskrinkavaju laž da su Srbi glavni krivci za ratove na prostoru bivše Jugoslavije i da su vodili agresorske i napadačke ratove.

„Manji broj prognanih Srba se vratio posle 2000. godine, ali Hrvatska nije ispunila obećanje o ravnomernom razvoju svih delova zemlje, posebno krajiških područja,“ istakao je Linta odgovarajući na pitanje kako napreduje proces povratka prognanih Srba u Hrvatsku.

On je dodao da Hrvatska nije ništa učinila da ispuni obećanje koje je dala prilikom ulaska u EU da će aktivno raditi na ravnomernom razvoju svih delova današnje Hrvatske.

„Nije se desio ekonomski razvoj krajiških područja. S druge strane, imamo politiku stalnog zastrašivanja i hapšenja srpskih boraca. Zbog svega toga, značajan broj srpskih povratnika se ponovo vratio u Srbiju ili je otišao u treće zemlje“, naveo je Linta.

Linta je naglasio da danas u Hrvatskoj živi veoma mali broj Srba, za koje kaže da se osećaju kao građani trećeg reda jer ne mogu da ostvare svoja osnovna građanska prava.

Dodaje da Hrvatska planski opstruiše sprovođenje Bečkog sporazuma o sukcesiji, koji je stupio na snagu pre 20 godina, posebno aneks sedam tog dokumenta koji se tiče privatne svojine i stečenih prava.

„U njemu se veoma jasno kaže da svim građanima moraju biti vraćena i zaštićena prava i priznata prava koje su imali na dan 31.12.1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama, a bilo ih je mnogo, moraju biti proglašeni ništavnim“, pojasnio je Linta

On smatra da bi Srbija trebalo da pokrene aktivnu političku i diplomatsku borbu za ostvarivanje prava srpskog naroda i naknadu štete za uništenu imovinu.

Linta je takođe naglasio važnost humanitarnog pitanja nestalih lica.

„Sarajevo i Zagreb gotovo ništa ne rade na procesuiranju, odnosno na identifikaciji i ekshumaciji posmrtnih ostataka našeg naroda, samo s jednim ciljem, da bi se i dalje održavao jedan lažni narativ da su Srbi agresori i zločinci, a da su, Bošnjaci, muslimani i Hrvati i Albanci žrtve velikosrpske agresije“, ocenio je Linta.

Upitan da li očekuje da će Hrvatska zbog komandne odgovornosti ikada osuditi nekog odgovara da ne gaji takve iluzije i dodaje da Srbija mora početi da se bavi tim pitanjem.

On je rekao da srpsko tužilaštvo ima nadležnost da procesuira ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, a da se u proteklih 20 godina mahom bavilo procesima zločina koji su počinili Srbi.

„Mislim da je krajnje vreme da naše Tužilaštvo za ratne zločine počne da se bavi i zločinima koje su počinili pripadnici hrvatskih, muslimanskih i albanskih vojnih i paravojnih snaga“, poručio je Linta.

Pupovac: Od Zagreba očekujem više usmerenosti prema izgradnji kulture mira

Predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac poručio je danas da od Zagreba očekuje da će u obeležavanju 29. godišnjice „Oluje“ pokazati više usmerenosti prema izgradnji kulture mira i tolerancije.

„Očekujem da će biti više usmereno na obnovu poverenja i unutar Hrvatske i između Hrvata i Srba, ali i između same Hrvatske i Srbije. I to bi bila značajna stvar ukoliko bi se, bilo indirektno ili direktno, doprinelo tim važnim ciljevima“, rekao je Pupovac za Tanjug.

Pupovac ocenjuje da su ove godine za razliku od prethodnih u fokusu neke druge teme.

„Javnost je uglavnom posvećena pitanjima požara na pojedinim delovima dalmatinske obale, kao i pitanjima devastacije vrela Une na području opštine Gračac i naselja Donja Suvaja, odnosno Srba“, rekao je Pupovac.

Na pitanje da li u Hrvatskoj postoji svest i politička volja da se razgovara o srpskim žrtvama Pupovac kaže da su u prošlosti u nekoliko navrata bila izražena žaljenja zbog srpskog stradanje u operacijama koje je pre, tokom i posle „Oluje“ preduzimala hrvatska vojska, ali da bi vrlo brzo srpske žrtve bivale zaboravljene.

„Sve bi se to vrlo brzo utopilo u druge narative u kojima bi se izgubilo saosećanje i prestalo da se ističe da su i Srbi stradali, a posebno u ratnim aktivnostima koje se nazivaju „Bljesak“ i „Oluja“‘, naveo je Pupovac.

Kada je u pitanju proces povratka proteranih Srba, Pupovac napominje da on postoji, ali da je jako usporen i slabog intenziteta.

On naglaša da je, kako bi povratak Srba bio uspešniji, najvažnije omogućiti normalan život u sredinama u kojima bi se oni vratili.

„To znači da je potrebno obezbediti vodovode, puteve, javni prevoz. Da država ulaže adekvatna sredstva za ovu vrstu potreba, ali isto tako i za potrebe stvaranja radnih mesta kako bi se i ekonomski razvijale sredina u kojima su se Srbi vratili ili u koje se još poneko vraća“, istakao je Štrbac.

Dodaje da je jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju Srbi u Hrvatskoj prestanak procesa suđenja za ratne zločine u slučajevima u kojima su žrtve srpske nacionalnosti, bilo da su stradale u akciji „Bljesak“ ili „Oluja“ ili u nekim drugim akcijama.

„Takođe postoji nerešeno pitanje nestalih. Nema dovoljno aktivnosti za utvrđivanje sudbina nestalih, niti ima dovoljno spremnosti da se razgovara i sarađuje u sa Srbijom kada su u pitanju nestali ili suđenja za ratne zločine“, rekao je Pupovac.

Na pitanje da li gaji nadu da će biti napretka u procesima i koliko unapređenje bilateralnih odnosa Srbije i Hrvatske može pomoći tom rešavanju, Pupovac je rekao da loši odnosi između Srbije i Hrvatske kvare poziciju srpske zajednice u Hrvatskoj i da odustvo saradnje dve države nije ni blizu razvijeno, kako je naveo, ni blizu potrebama koje postoje kod srpske zajednice u Hrvatskoj.

„Odsustvo saradnje na pitanjima kao što su suđenja za ratne zločine, pitanje nestalih i mogućnosti da srpska zajednica normalno sarađuje sa matičnom zemljom i da od matične zemlje bude pomagana u pitanjima kulturne obrazovne autonomije, kulturnih i obrazovnih prava je nešto što, nažalost, nije ni blizu razvijeno, ni blizu potrebama koje postoje kod srpske zajednice u Hrvatskoj“, rekao je on.

Kako je ocenio, Srbija i Hrvatska bi o tome mogle i trebalo da razgovaraju.

„O tome bi sigurno dve zemlje trebalo da razgovaraju i da stvore način kako da to, nezavisno od mogućih razlika u pojedinim pitanjima i mogućim tonovima povišenim u međusobnoj komunikaciji – da to ne bude ometeno i ne bude ničim ugroženo. Tako to bi bio naš interes i mislim da bi to bio interes i obe zemlje i trebale bi nešto učiniti u tom smeru“, kazao je Pupovac.

Na pitanje kako se održava na položaj Srba u Hrvatskoj to što stranka na čijem je čelu nije deo nove, izuzetno desno orijentisane hrvatske vlade, Pupovac je rekao da se nije moglo odraziti dobro jer je to ta kampanja nove članice vladajuće koalicije Domovinskog pokreta, bila izrazito antisrpska i usmerena protiv vodeće srpske stranke – SDSS.

„I simbolično uklanjanje Srba iz participacije u institucijama Hrvatske države i same vlade je povratak u loša vremena, povratak u stara vremena“, naveo je.

Kada se tome dodaju optužbe različite vrste i pokušaji kriminalizacije srpskih predstavnika i političke stranke, dodaje Pupovac, to ne može imati nikako dobar odjek ni među Srbima, ni među Hrvatima.

„I to predstavlja veoma, veoma otežan prostor za delovanje. Sva je sreća što naše ostale kolege, nacionalnih manjina i vodeći ljudi u Hrvatskoj državi, na čelu s premijerom i predsednikom sabora, čuvaju obaveze koje smo nekada međusobno razvili, pa osnovni programi koje smo razvijali do sada treba da se razvijaju i u narednom razdoblju“, rekao je Pupovac.

Ipak, on napominje da šteta od političke neparticipacije i od političke stigmatizacije sigurno jeste naneta, te se oseća neka vrsta namerne političke diskriminacije predstavnika Srba, a time naravno i oni kojih su ih birali, a to su pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj.

 

Leave a reply