Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od najvažnijih hrišćanskih praznika.
Prema predanju, 19. avgusta se proslavlja trenutak kada je prvi put postala vidljiva božanska priroda Isusa Hrista, na Gori Tavor, pred trojicom apostola. Ovaj događaj najavio je Hristovo stradanje, ali i njegovu slavu.
Preobraženje je ujedno i posni praznik. Tradicionalno se u crkvama osvećuje grožđe, koje se potom deli narodu u znak zahvalnosti Bogu za plodove zemlje. U krajevima gde nema vinove loze, osvećuju se jabuke ili drugo voće.
Na ikonama Preobraženja Hristos je prikazan okružen svetlošću, sa prorocima Mojsijem i Ilijom, dok trojica apostola u strahu padaju na zemlju.
Zanimljivo je da je zapadna crkva praznik u svoj kalendar unela tek 1457. godine, u znak zahvalnosti za pobedu hrišćanske vojske nad Turcima kod Beograda.
U narodnoj tradiciji praznik ima posebno mesto. Veruje se da se tada i priroda preobražava – noći postaju hladnije i nagoveštavaju skori dolazak jeseni. Prema običaju, od ovog dana ne bi trebalo kupati se u rekama i moru, niti spavati tokom dana, jer se veruje da će onaj ko zaspi biti pospan tokom cele godine.
Takođe, smatra se da nije dobro plakati niti provesti praznik u kafani, dok je obavezno da se tog dana prvi put proba grožđe. Za mnoge porodice Preobraženje je i krsna slava.
