U Evropskoj kući u Nišu promovisana je knjiga „Istorija Roma na Balkanu: Od srednjeg veka do Prvog svetskog rata“, u organizaciji Francuskog instituta u Srbiji. Knjiga, ocenjuju stručnjaci, predstavlja odličnu građu i veliki pomak u rasvetljavanju istorije Roma, ali je za sada dostupna samo govornicima francuskog jezika.
Istorija romskih zajednica na Balkanu, zasnovana na istraživanjima i izvorima iz perioda od srednjeg veka do 1914. godine, prikazana je kroz knjigu Bernara Lorija, istoričara i profesora sa Francuskog nacionalnog instituta za orijentalne jezike i civilizaciju iz Pariza. Pred njim je bio težak zadatak jer su informacije rasute ne samo na različitim prostorima, već i na različitim jezicima. Od toga ko je ostavio pisane tragove zavisi i stav o Romima: Važno je znati da li je podatke zapisivao sveštenik, sudija ili sakupljač poreza koji je živeo pored Roma i sa Romima.Kako su Romi predstavljeni u tom periodu?
– Pronalazimo mnogo stereotipa: da su Romi prljavi, siromašni, da kradu, da su loše obučeni. Za mene ta građa nije bila posebno zanimljiva. Međutim, dokumenti koje sam pronašao na Balkanu su drugačiji – to su zapisi koji govore o tome šta je komšija mislio o komšiji, kazao je Lori.
Koliko je važno poznavati istoriju Roma na ovim prostorima? 
Direktor Yurom centra Osman Balić ocenjuje da je to od ogromnog, čak egzistencijslnog značaja za Rome u Evropi, a naročito na Balkanu, jer je romska istoriografija vrlo siromašna..
“Nemamo pisanu istoriju – ili nije imao ko da je piše, ili su je pisali drugi. Ovu knjigu i ovaj događaj vidim kao raskrsnicu na kojoj Romi moraju početi da pišu sopstvenu istoriju. Istorija Roma je često bila prećutkivana ili iskrivljena kroz stereotipe, verske razlike i netoleranciju. A istorija Roma je nešto na šta možemo biti ponosni – u njoj nema zločina, ali ima ogroman doprinos kulturnom razvoju civilizacije: u muzici, filmu, pozorištu i svakodnevnom životu. Kultura nenasilja je deo naše istorije”, kaže Balić.
Da li ste nailazili na građu na romskom jeziku?
“Pisani tragovi na romskom jeziku javljaju se tek u 20. veku, a moja knjiga obuhvata period od srednjeg veka do Drugog svetskog rata. Nisam koristio usmene arhive, već isključivo pisane tragove koje su o Romima ostavili drugi narodi”, rekao je prof. Bernar Lori.
Knjiga, na žalost, nije prevedena na srpski, pa ni na engleski i romski jezik. Autor kaže, za sada niko ne želi da se prihvati tog teškog posla.
Promovisana je u Evroskoj kući u Nišu, u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiji.
