Više od 150 eksponata među kojima su fosili stari i 38 miliona godina prikazani su na Izložbi „Fosili kao odrazi prošlosti“ koja je otvorena u Galeriji Sinagoga. Izložba posetiocima nudi jedinstven uvid u geološku i biološku istoriju Srbije i sveta.
IZLOŽBA „FOSILI KAO ODRAZI PROŠLOSTI“ U NIŠKOJ SINAGOGI
Ovo su najstariji eksponati izloženi u niškoj Galeriji Sinagoga. Datiraju iz perioda Eocena, stari su čak 38 miliona godina, a pronađeni na tlu Severne Makedonije. Posetioci mogu da ih vide na izložbi „Fosili kao odrazi prošlosti“ Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
„Na tlu Srbije tada je bilo kopno. Primerci fosilnih ježeva, školjki i puževa trenutno su ovde, koji su izloženi najstariji. Oni potiču baš sa ovih naših prostora. Tako da možemo videti, odnosno, steći neku sliku kako je izgledalo i to čuveno Panonsko more, na primer. Recimo, školjka koja je bila dimenzije nekih 30 santimetra.Posebno bih istakla endemičnu faunu Kosova i Metohije, koja je jezerska fauna i zaista jedan bogat fundus u zbirci Prirodnjačkog muzeja“, kaže muzejski savetnik Biljana Mitrović.
Izložba predstavlja omaž eminentnim geolozima poput Petra Pavlovića, Jovana Žujovića i Jovana Cvijića.
Izloženo je više od 150 eksponata. Skoro 80% čine originali , koji se čuvaju u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.
„Ovde imate priliku da vidite paleontološki materijal iz dve zbirke, to je zbirka kenozoiskih beskičmenjaka i zbirka paleogenih i neogenih kičmenjaka i kvarternih kičmenjaka“, kaže Mitrović.
Sem Biljane Mitrović, autori izložbe su i Sanja Alaburić i Branko Radulović.
„Mamuti su živeli pre 10.000 godina. Snimljeni su i brojni crtaći filmovi o mamutima. Oni su imali krzno koje ih je štitilo od hladnoće, a visina im je bila do tri do tri i po metra. Imali su dugačke, spiralno uvijene kljove, za razliku, recimo, od današnjih slonova. Njihove kljove su bile dugačke i do tri metra“, objašnajva kustos paleontolog Sanja Alaburić.
Osim mamuta, izloženi su zubi tri vrste surlaša, koji su živeli pre 15.000.000 do 10.000.000 godina.
„To su takođe bile životinje sa surlama, koje su živele na našim terenima. Jedan od njih je Dinotherium gigantum, to je životinja sa surlom koja je imala razvijene donje kljove. Snimljeni su ostaci ove neobične životinje sa donjim kljovama. Zna se da današnji slonovi imaju kljove koje idu ka gore. Pored Dinotheriuma, tu je i Gomphotherium, surlaš koji je imao i gornje i donje kljove. On je uglavnom živeo u močvarnim regionima, pa su mu donji kljovi služili za izlačenje biljnih materija iz baraština i močvarnih predela“, kaže Alaburić.
Na izložbi se mogu videti i pršljenovi kita, stari oko 15 miliona godina, iz srednjeg miocena. Otkriveni su 1935. godine, slučajno, u Beogradu, u naselju Bele Vode.
Izložene su i replike lobanje i čuvene „Lusi“, fosilizovanog skeletal Australopitekusa, pronađenog 1974. godine u Etiopiji. Izložba je edukativnog karaktera, a organizuje je Narodni muzej Niš.
Otvorena je do 31. oktobra.
