TV ZONA PLUS – HD

VESTI IZ NIŠA I REGIONA

Vakcinacija - Normalizacija

Kovid ne zaobilazi decu i najmlađu populaciju

 

 

Udruženje pedijatara Srbije je  još pre šest, sedam nedelja upozorilo na mogućnost pojave delta soja i  već tada pozvali na vakcinaciju dece, imajući u vidu da je u Srbiji bila registrovana vakcina za taj uzrast.

Ovo  udruženje izdalo je  preporuku da bi prvo trebalo da se vakcinišu deca od 12 do 15 godina sa imunološkim, onkološkim, teškim metaboličkim bolestima i gojazna deca. ” U ovom  trenutku, delta soj ne izaziva težu kliničku sliku kod dece.Međutim, raširenost među mlađima od 20 godina je mnogo veća, pa u tom kontekstu i dece, posebno one preko 12 godina, mnogo je veća, nego kod dosadašnjih, klasičnih sojeva”, rekli su srpski pedijatri uz objašnjenje da upravo opasnost leži u tome da kada ima više obolelih, bude mnogo više teških oblika.

Uz napomenu da će deca lakše širiti delta soj na starije koji se nisu vakcinisali, kao i da “tih jedan odsto vakcinisane dece u ovom trenutku nije ništa”.

“Treba krenuti u sistematsku vakcinaciju”, poručuju iz Udruženja i podržavaju preporuku Svetske zdravstvene organizacije da se u školu ide na klasičan način.Imunolozi i članovi  Kriznog štaba isttiču da vakcina štiti i da je bezbedna  za decu stariju od 12 godina.

 

Pošto se ne zna još koliko će epidemija trajati, dr Srđa Janković upozorava da je nekoliko stvari važno kada je reč o deci.

“Teza da se vakcinacija može negativno odraziti na plodnost, nema nikakvu osnovu. Nema dokaza, naznaka i nema racionalne osnove da se postavi ni kao hipoteza. To je izmišljotina. Ne postoji ostatak virusa ili genska osnova virusa koja će se pomešati sa našom. RNK ne dolazi u kontakt sa ćelijom i razgradiće se za tri dana. Vrlo često, nažalost, odluka o vakcinaciji kod mnogih ljudi ne dolazi samo na osnovu informacije, već na osnovu i shvatanja svog identiteta, krupnog određenja da neki ‘oni’ žele da nam nametnu vakcinu, a ‘mi’ ne želimo. Da prestanemo sa ‘mi’ i ‘oni’ i da se vakcinišemo i da nikakve ideološke primese na utiču na ovu odluku”, istakao je Janković.

Kada je reč o kovid propusnicama, dr Srđa Janković ih podržava i smatra da ne krše ljudska prava.

Svaki  roditelj pre svega treba da imaju pravu informaciju o značaju vakcine za zaštitu njegovog deteta .Oni bi trebalo da znaju da je vakcina neophodna jer i najmlađi oboljevaju i imaju tešku formu,retko, ali se dešava.Takođe, kao jedan od razloga se navodi da su deca izvor infekcije.

Mladi mogu da infekciju prenesu na stariju populaciju sa mogućnošću teške forme. Mladi mogu da budu rezervoar infekcije i da se tako iz te populacije virus preliva na stariju nevakcinisanu populaciju. Virus se razmnožava, i kroz taj proces on pravi greške, što bude više zaraženih biće veća mogućnost za replikaciju i razmnožavanje virusa. Time može doći do stvaranja mutantne forme, a mi teško da možemo predviti u kom pravcu će one ići – navode pedijatri.

Svetska zdravstvena organizacija je 1. juna odobrila hitnu upotrebu vakcine Sinovak. Direktor kineske kompanije Sinovak Vejdonf Jin nedavno je saopštio da je Agencija za lekove odobrila upotrebu Sinovak vakcine protiv koronavirusa i za decu uzrasta od tri do 17 godina, prenela je Anadolija.Jin je u svom saopštenju kazao da su od početka ove godine završene dve faze ispitivanja delovanja Sinovak vakcine kod maloletnika i da su rezultati ovih istraživanja pokazali da vakcina deluje i stvara imunitet i kod dece i da vakcinacija dece može biti praćena lakšim pojavama poput blago povišene temperature.

Kada je reč o ispitivanjima vakcine za decu,iz Instituta za primenu nuklearne energije ističu da su rezultati slični po pitanju efikasnosti Fajzerove vakcine na populaciju od 12 do 15 godina, kao i Modernine za mlade od 15 do 18 godina.

 

Ne očekuje se vakcinacija za mlađe od 12 godina pre 2022. godine.

 

Stručnjaci upozoravaju da postoji  bojazan da će se zaraza brže širiti nakon povratka dece u škole i zbog toga smatraju  da bi trebalo podsticati vakcinaciju dece od 16 do 18 godina.

 

Lekari posebno skreću pažnju na gojaznost kod tinejžera,koji dolaze sa teškom upalom pluća. Njihova terapija traje od sedam do deset dana.

 

Prema navodima lekara, deca  dolaze sa višednevnim visokim temperaturama i najčešće imaju jednostranu ili dvostranu upalu pluća

Mali je procenat vakcinisane dece,ali interesovanje polako raste i oni dolaze sa roditeljima da se informišu o imunizaciji što je veoma ohrabrujuće,ističu lekari.

 

Što se tiče vakcine za bebe, deca razvijaju imunitet kao i odrasli, ali ta istraživanja su tek krenula, i o tome se još uvek  ništa ne zna.

Bebe koje su poslednjih dana  hospitalizovane zbog zbog korona virusa nisu životno ugrožene i imaju blage kliničke slike.Često se događa

da su  njihove mame  takođe obolele od korona virusa.

 

Roditelji ne bi trebalo da bebu vode u zatvorene prostore i da dozvole da je dodiruju osobe koje nisu ukućani. Često pranje ruku bebe je veoma bitno. Bebe su nešto osetljivije na koronavirus verovatno zbog njihovog nezrelog imunološkog sistema i manjih disajnih puteva, zbog čega je veća verovatnoća da će razviti disajni problem sa respiratornim virusnom infekcijom.

Broj obolelih beba od koronavirusu je zanemarljiv u odnosu na ostatak populacije i činjenicu da deca obolevaju u manje od 1% slučajeva. Kod većine zaražene dece do povlačenja simptoma dolazi spontano, bez posebnog tretmana.

Simptome koji se pojave potrebno je lečiti na uobičajen način uz nadzor lekara i obavezan karantin u kome će boraviti i time sprečiti da se zaraza širi dalje.

Ukoliko  beba ima simptome prehlade,povišenu temperaturu,uznemirena je  i roditelji sumnjaju da bi mogla da ima koronavirus obavezno je javljanje pedijatru koji će dati  dalje smernice.

 

I deca i odrasli imaju slične simptome COVID-19, s tim da su dečji simptomi blagi. Većina dece se oporavi u roku od jedne do dve nedelje. Ipak simptomi koji se mogu javiti veoma su slični gripu i drugim respiratornim infekcijama, a to su:groznica/ tempeatura iznad 37,8, curenje iz nosa

ili začepljen nos,uporan kašalj,umor i gubitak apetita,bolovi u mišićima,povraćanje i mučnina – ređe se javlja,proliv – ređe se javlja,bol u grlu, glavobolja,kožni osip ili diskoloracija kože na prstima šaka ili stopala i  crvenilo oko očiju

 

Novi podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju da deca mlađa od 18 godina predstavljaju oko 8,5% prijavljenih slučajeva, sa relativno malim brojem smrtnih slučajeva u poređenju sa drugim starosnim grupama i obično blagim simptomima bolesti. Međutim, zabeleženi su slučajevi gde su se javili jači simptomi bolesti.

U toku su dalje studije kako bi se procenio rizik od infekcije kod dece kako bi se bolje razumelo prenošenje virusa u ovoj starosnoj grupi.

Važno je na pomenuti da bez obzira na uzrast osobe sa hroničnim problemima i bolestima, poput dijabetesa tipa 2, imaju znatno veći procenat od komplikacija. Isto važi i za decu. Pored velikog rizika od korone kod dijabetičara, deca koja imaju urođene srčane bolesti, genetska stanja ili stanja koja utiču na nervni sistem ili metabolizam takođe su izložena većem riziku i težim stanjima koronavirusa.

Stručnjaci ukazuju na činjenicu da, deca koja su prebolela kovid-19, čak i „asimptomatski“, žale se  na „nesanicu, nedostatak koncentracije, bolove u grudima, preskakanje srca, veoma jako zamaranje, neke neodređene bolove u mišićima“, koji mogu da traju i do šest meseci nakon oporavka od infekcije.

U tom slučaju savetuje se postepeno povećanje fizičke aktivnost i uzimanje vitaminske terapije, a ako se takvo stanje produži više od šest meseci da se obrate lekaru.

Važno je preneti  deci i mladima  osnovne informacije o koronavirusu (COVID-19), koje odgovaraju uzrastu, uključujući njihove simptome, komplikacije, kako se prenosi i kako da spreče prenos.Saradnja roditelja, psihologa i dece je veoma važna jer je ovo za njih  novonastala situacija i potrebno im je uputiti sledeće savete:

 

U ovakvoj situaciji normalno je da se osećate tužno, zabrinuto, zbunjeno, uplašeno ili ljuto. Znajte da niste sami i razgovarajte s nekim kome verujete, poput roditelja ili pouzdane odrasle osobe, kako biste mogli da očuvate sebe i svoje zdravlje.Postavljajte pitanja, edukujte se i slušajte informacije iz pouzdanih izvora,često perite ruke, uvek sapunom i vodom najmanje 20 sekundi,ne zaboravite da ne dirate lice,ne delite šolje, jelo, jelo ili piće sa drugima,nemojte stigmatizovati i isključivati svoje vršnjake i ne zadirkujte nikoga da je bolestan; zapamtite da virus ne prati geografske granice, etničku pripadnost, uzrast, sposobnost ili pol,recite roditeljima, drugom članu porodice ili onome ko se o vama brine ako se osećate bolesno i tražite da ostanete kod kuće,budite svesni lažnih informacija i zabluda bilo da se prenose usmenom komunikacijom ili on-line,napravite pauzu od gledanja, čitanja ili slušanja vesti, uključujući društvene mreže. Slušanje o širenju virusne infekcije više puta tokom dana može biti uznemirujuće,vodite računa o svom telu. Duboko udahnite, istegnite se ili meditirajte. Pokušajte da jedete zdrave, uravnotežene obroke, redovno vežbajte, spavajte dosta i izbegavajte štetne supstance.

Ljudi sa virusom kruže u populaciji i prenose je drugima, često bez saznanja da mogu biti bez simptoma ili imaju samo blage simptome. Zato je važno prihvatiti apel da ostanete kod kuće kako biste izbegli prenošenje i otišli ​​u izolaciju u slučaju simptoma.

Roditelji mogu biti sigurniji oslonac drugima oko sebe, posebno deci, ako su bolje pripremljeni.Ne reaguju svi adolescenti na stres na isti način. Neke uobičajene promene na koje treba obratiti pažnju:prekomerna briga ili tuga,nezdrave navike u ishrani ili spavanju,razdražljivost i neprikladna ponašanja,izbegavanje obaveza u vezi sa školom,poteškoće sa pažnjom i koncentracijom,izbegavanje aktivnosti u kojima je uživao/la u prošlosti,neobjašnjive glavobolje ili boli u telu.

Veoma je vazno da roditelji razgovaraju  sa detetom o pandemiji COVID-19. U ovakvim situacijama potrebno je:uveriti svoje dete da je na sigurnom. Dati im do znanja da je u redu ako se osećaju uznemireno,podeliti sa njima kako se nosite sa sopstvenim stresom,ograničiti izloženost vaše porodice vestima, uključujući društvene medije jer deca mogu pogrešno protumačiti ono što čuju i mogu se uplašiti zbog nečega što ne razumeju.

Potrebno je što više  odmora, sna,  laganih vežbi i redovne ishrane.Veoma je važno povezivanje sa prijateljima i članovima porodice.

U porodice najčeće kovid donose mladi i nevakcinisani koji imaju i najveći broj socijalnih kontakata.

 

Mlađoj deci je potrebno staloženim glasom objasniti da će možda imati kašalj,teškoće sa disanjem  kao kada imaju prehladu.Ukazati ima

na činjenicu da je to kao i svaki put kada su bolesna, ali i na to da će  se nakon nekoliko dana bolje  osećati i opet će se igrati sa prijateljima.

Nije ništa neobično ukoliko zbog prehlade  možda  moraju  ostati nekoliko dana kod kuće. Na taj način se  može sprečiti virus da nastavi putovati na drugu decu, ali najvažnije je,da štite sebe i drugu decu od zaraze.

Ovaj projekat sufinansiran je sredstvima ministarstva Kulture i informisanja republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

 

 

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com