
Premijer Srbije Đuro Macut sastao se danas sa prvim potpredsednikom vlade i ministrom finansija Sinišom Malim kako bi se usaglasili finansijski i operativni mehanizmi koji će omogućiti da se aktuelna energetska situacija drži pod kontrolom i rekao da će se u narednim danima intenzivno raditi sa svim našim partnerima kako bismo obezbedili dodatne kanale snabdevanja. Macut je istakao da je posle jučerašnje sednice vlade od ranih jutarnjih sati nastavljena koordinacija svih nadležnih organa, saopšteno je iz vlade.
„Svestan sam da ova odluka Sjedinjenih Američkih Država može uticati na snabdevanje energentima, zato ćemo u narednim danima intenzivno raditi sa svim našim partnerima kako bismo obezbedili dodatne kanale snabdevanja i očuvali sigurnost građana i privrede, rekao je predsednik vlade.
Macut je dodao da su skladišta puna i rezerve na maksimumu te da razloga za brigu nema.
„Želim da pozovem sve građane na strpljenje i razumevanje, Srbija ima snage, resurse i pouzdane partnere da prevaziđe i ovaj izazov, a interes naših građana i bezbednost snabdevanja ostaju naš apsolutni prioritet“, istakao je Macut.
On je naglasio da će vlada o svakom koraku koji se bude preduzimao transparentno i blagovremeno obaveštavati javnost.
Gavrilović:Najbolje bi bilo da neki treći igrač preuzme deo ruskog vlasništva u NIS-u
Stručnjak za energetiku Vladimir Gavrilović izjavio je danas da bi najbolje rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) bilo da deo ruskog vlasništva u NIS-u preuzme neki nezavisni treći igrač zato što Srbija nije planirala ovaj rashod i nema u budžetu dovoljno sredstva za trošak ovakve transakcije. Gavrilović je za Tanjug rekao da bi trošenje deviznih ili zlatnih rezervi Srbije za rešenje pitanja NIS-a bilo katastrofalno i da o tome ne treba da se razmišlja u zemlji kakva je Srbija koja ima iskustva sa hiperinflacijom, i poručio da bi Vlada Srbije trebalo da pogleda rashodnu stranu budžeta i napravi neke određene rezove kako bi mogla da se finansira ovakva transakcija.
„Pitanje je i vrednovanja i koliko je tu novca sada u pitanju. Ovde se radi o više milijardi evra troška, toliko vredi tih 56 odsto ruskog vlasništva u NIS-u. To je oko dve i po milijarde evra, oni koji budu radili finansijsku analizu pogledaće šta se dešava sa dugovima, kreditima NIS-a prema bankama pa bi za toliko bio procentualno umanjen taj gotovinski trošak ove transakcije“, naveo je on.
Komentarišući to što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je protiv „nacionalizacije, konfiskacije i otimačine“ imovine, ali da za nedelju dana moramo da imamo rešenje, Gavrilović je rekao da je rok od sedam dana previše mali period da bi se našlo rešenje za NIS s obzirom na to da je sada prvi put potvrđeno da Amerikanci traže poptuni izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a. Gavrilović je rekao da je do sada zvaničan zahtev bo da se taj nivo vlasništva smanji ispod 50 odsto odnosno da se 11 odsto proda nekoj trećoj strani koja bi bila prihvatljiva svim stranama ili da to preuzme Srbija.
„Ovde se niko ne bavi cenom a na kraju će se svesti ipak ti pregovori na utvrđivanju cene koja je obostrano prihvatljiva. Ukoliko neki treći partner ulazi u vlasničku strukturu NIS-a potrebno je vreme da se uradi dubinska analiza poslovanja, za to je potrebno veliki timovi da se angažuju, treba da se sastavi kupoprodajni ugovor, to sve traje. Ogromna je investicija u pitanju, meseci su potrebni da se pripremi jedna takva transakcija“, istakao je on.
Gavrilović je dodao da treći igrač koji bi ušao u celu ovu priču ne zna poslovanje NIS-a i da bi mu bilo potrebno vreme da se upozna sa tim. Kako je naveo, ukoliko je kupac tih 56 odsto ruskog vlasništva u NIS-u Srbija, onda bi trebalo manje vremena za pripremu ovakve transakcije zato što Srbija ima svoje predstavnike u organima upravljanja i upoznata je sa poslovanjem NIS-a. Na pitanje šta nama znači rok do 13. februara, za kada su Amerikanci rekli da mora da bude zavšrena transakcija oko prodaje ruskog dela NIS-a ako rafinerija u Pančevu za nedelju dana prestaje da radi, Gavrilović je rekao da rok od tri meseca ne znači ništa jer je NIS efektivno pod sankcijama i dodao da bi taj rok do 13. ferbuara imao neku vrednost da su rekli da Srbija ima dodatno vreme od nekoliko meseci tokom kog može da nastavi da koristi JANAF kao najjeftiniji vid dopreme sirove nafte do rafinerije u Pančevu. Odgovarajući na pitanje koje su kompanije u igri sa kojima Rusi mogu da pregovaraju o prodaji NIS-a, a koje bi bile dobro rešenje i za Srbiju i našu rafineriju, Gavrilović je izjavio da se do sada pominjalo nekoliko kompanija kao što je američki investicioni fond „Karlajl“ koji je zainteresovan za kupovinu imovine Lukoila van Rusije, a koji bi bio dobar investitor ukoliko bi sa Rusima napravio dogovor oko cene. Istakao je da bi drugi potencijalni investitor koji bi bio dobro rešenje mogao da bude JANAF zato što postoji ta simbioza između NIS-a i JANAF-a s obzirom na to da je NIS najveći kupac JANAF-a, i poručio da bi u tom slučaju uslov srpske strane trebalo da bude unakrsno vlasništvo, odnosno da NIS u istom procentu postane suvlasnik JANAF-a.
„Treća varijanta je najlošija za nas a to je da Srbija mora da nađe sredstva i da kupi taj veliki udeo Rusa u NIS-u, a novca nemamo“, dodao je on.
Na pitanje šta će biti sa NIS-om ukoliko se ne nađe rešenje do polovine februara i da li bi tada nacionalizacija bilo jedino rešenje, Gavrilović je rekao da iako se već sada razmišlja o nacionalizaciji ili nečemu što je blisko nacionalizaciji, kupac NIS-a mora da bude strana koja je prihvatljiva i američkoj administraciji i Rusima, ocenivši da se Srbija tu neće mnogo pitati osim u slučaju da je ona kupac.
