Macut: Narednih dana intenzivan rad sa svim partnerima za dodatne kanale snabdevanja

Redakcija
17 Min Read
FOTO TANJUG/ JADRANKA ILIÆ/bs

Premijer Srbije Đuro Macut sastao se danas sa prvim potpredsednikom vlade i ministrom finansija Sinišom Malim kako bi se usaglasili finansijski i operativni mehanizmi koji će omogućiti da se aktuelna energetska situacija drži pod kontrolom i rekao da će se u narednim danima intenzivno raditi sa svim našim partnerima kako bismo obezbedili dodatne kanale snabdevanja. Macut je istakao da je posle jučerašnje sednice vlade od ranih jutarnjih sati nastavljena koordinacija svih nadležnih organa, saopšteno je iz vlade.

„Svestan sam da ova odluka Sjedinjenih Američkih Država može uticati na snabdevanje energentima, zato ćemo u narednim danima intenzivno raditi sa svim našim partnerima kako bismo obezbedili dodatne kanale snabdevanja i očuvali sigurnost građana i privrede, rekao je predsednik vlade.

Macut je dodao da su skladišta puna i rezerve na maksimumu te da razloga za brigu nema.

„Želim da pozovem sve građane na strpljenje i razumevanje, Srbija ima snage, resurse i pouzdane partnere da prevaziđe i ovaj izazov, a interes naših građana i bezbednost snabdevanja ostaju naš apsolutni prioritet“, istakao je Macut.

On je naglasio da će vlada o svakom koraku koji se bude preduzimao transparentno i blagovremeno obaveštavati javnost.

Đedović: Očekujem da rešenje šta i kako dalje sa NIS-om imamo do kraja nedelje

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da očekuje da će se rešenje za Naftnu industrije Srbije (NIS) naći tokom ove nedelje odnosno da će Srbija imati tačan plan kada i šta se dešava u vezi sa tim.

Ona je ponovila da je najvažnije da NIS mora da nastavi da radi, kao i rafinerija i da to ne sme biti dovedeno u pitanje.

„Razgovaramo sa svim stranama, u kontaktu smo i sa ruskim partnerima, vodili smo otvorene, transparentne razgovore. Znači želimo da nađemo rešenje, da podržimo ono rešenje koje oni predlažu, da li je to da pričaju sa nekom trećom stranom, da li je da pričaju sa nama, mi smo apsolutno otvoreni za sve, ali ono što smo bili jasni, i što i dalje ponavljamo jeste da NIS i rafinerija moraju da rade“, rekla je ministarka za Pink.

Istakla je da građani i kompanije ne bi trebalo da brinu, da država zna i radi svoj posao i da imamo dovoljno goriva na pumpama.

„Građani apsolutno nemaju razloga za brigu, što ne znači da mi koji smo u vladi i ljudi koji su na čelu države ne brinemo. Brinemo da izađemo iz problema u kome smo se našli ni krivi ni dužni, koji je zapravo rezultat geopolitičkog rata koji se nastavlja. U toku noći predsednik Tramp je rekao da će biti 500 odsto tarife za one zemlje koje trguju sa Rusijom. Znači, taj rat se nastavlja. Mi smo se našli u vrtlogu toga“, rekla je ona.

Dodala je da su podizane rezerve, pre svega državne i da su one u toku tri godine povećane za 70.600 tona i to evrodizela u skladištima, što je značajno jer se dizel troši najviše.

„Spremali smo se da, ukoliko dođe do nekih nepredviđenih situacija, možemo da na tržištu imamo dovoljno nafte i naftnih derivata. Mi imamo u dolasku, znači u toku decembra, nove isporuke dizela 35.000 tona, kao i 5.300 tona kerozina, što je važno i za naše avione. Radimo na tome da zanovimo robu u Ledincima. To su skladišta u kojima držimo, pre svega dizel, a to je oko 40.000 tona. Ta skladišta smo preveli u carinska da bi mogli duplo više robe da uskladištimo po istoj ceni“, navela je ministarka.

Dodala je da se pored toga završava šest rezervoara u Smederevu od kojih će četiri u decembru biti spremna za punjenje a kada se i dva dodatna završe to će biti ukupno 100.000 tona dodatnih naftnih derivata u našem vlasništvu.

„Predsednik je juče najavio nove nabavke benzina, 38.000 tona kao i evrodizela za nekih 40 do 50 miliona evra. Mi to sve možemo da platimo i da kupimo zato što smo mogli u prethodne tri godine da zanavljamo i da popunjavamo naše rezerve zato što smo imali stabilnu finansijsku situaciju u zemlji, zato što je naš budžet bio stabilan i zato što smo se spremali i kada je reč o derivatima i hrani, da bi uvek bili spremni za nepredviđe situacije“, istakla je ona.

Ukazala je da je je 39. dan otkada su sankcije na snazi, a da niko ništa nije osetio što, prema njenim rečima, znači da je država bila spremna i istakla da nema dilemu da će i nadalje sve biti u redu, što se snabdevanja građana i kompanija tiče.

Gavrilović:Najbolje bi bilo da neki treći igrač preuzme deo ruskog vlasništva u NIS-u

Stručnjak za energetiku Vladimir Gavrilović izjavio je danas da bi najbolje rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) bilo da deo ruskog vlasništva u NIS-u preuzme neki nezavisni treći igrač zato što Srbija nije planirala ovaj rashod i nema u budžetu dovoljno sredstva za trošak ovakve transakcije. Gavrilović je za Tanjug rekao da bi trošenje deviznih ili zlatnih rezervi Srbije za rešenje pitanja NIS-a bilo katastrofalno i da o tome ne treba da se razmišlja u zemlji kakva je Srbija koja ima iskustva sa hiperinflacijom, i poručio da bi Vlada Srbije trebalo da pogleda rashodnu stranu budžeta i napravi neke određene rezove kako bi mogla da se finansira ovakva transakcija.

„Pitanje je i vrednovanja i koliko je tu novca sada u pitanju. Ovde se radi o više milijardi evra troška, toliko vredi tih 56 odsto ruskog vlasništva u NIS-u. To je oko dve i po milijarde evra, oni koji budu radili finansijsku analizu pogledaće šta se dešava sa dugovima, kreditima NIS-a prema bankama pa bi za toliko bio procentualno umanjen taj gotovinski trošak ove transakcije“, naveo je on.

Komentarišući to što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je protiv „nacionalizacije, konfiskacije i otimačine“ imovine, ali da za nedelju dana moramo da imamo rešenje, Gavrilović je rekao da je rok od sedam dana previše mali period da bi se našlo rešenje za NIS s obzirom na to da je sada prvi put potvrđeno da Amerikanci traže poptuni izlazak ruskog vlasništva iz NIS-a. Gavrilović je rekao da je do sada zvaničan zahtev bo da se taj nivo vlasništva smanji ispod 50 odsto odnosno da se 11 odsto proda nekoj trećoj strani koja bi bila prihvatljiva svim stranama ili da to preuzme Srbija.

„Ovde se niko ne bavi cenom a na kraju će se svesti ipak ti pregovori na utvrđivanju cene koja je obostrano prihvatljiva. Ukoliko neki treći partner ulazi u vlasničku strukturu NIS-a potrebno je vreme da se uradi dubinska analiza poslovanja, za to je potrebno veliki timovi da se angažuju, treba da se sastavi kupoprodajni ugovor, to sve traje. Ogromna je investicija u pitanju, meseci su potrebni da se pripremi jedna takva transakcija“, istakao je on.

Gavrilović je dodao da treći igrač koji bi ušao u celu ovu priču ne zna poslovanje NIS-a i da bi mu bilo potrebno vreme da se upozna sa tim. Kako je naveo, ukoliko je kupac tih 56 odsto ruskog vlasništva u NIS-u Srbija, onda bi trebalo manje vremena za pripremu ovakve transakcije zato što Srbija ima svoje predstavnike u organima upravljanja i upoznata je sa poslovanjem NIS-a. Na pitanje šta nama znači rok do 13. februara, za kada su Amerikanci rekli da mora da bude zavšrena transakcija oko prodaje ruskog dela NIS-a ako rafinerija u Pančevu za nedelju dana prestaje da radi, Gavrilović je rekao da rok od tri meseca ne znači ništa jer je NIS efektivno pod sankcijama i dodao da bi taj rok do 13. ferbuara imao neku vrednost da su rekli da Srbija ima dodatno vreme od nekoliko meseci tokom kog može da nastavi da koristi JANAF kao najjeftiniji vid dopreme sirove nafte do rafinerije u Pančevu. Odgovarajući na pitanje koje su kompanije u igri sa kojima Rusi mogu da pregovaraju o prodaji NIS-a, a koje bi bile dobro rešenje i za Srbiju i našu rafineriju, Gavrilović je izjavio da se do sada pominjalo nekoliko kompanija kao što je američki investicioni fond „Karlajl“ koji je zainteresovan za kupovinu imovine Lukoila van Rusije, a koji bi bio dobar investitor ukoliko bi sa Rusima napravio dogovor oko cene. Istakao je da bi drugi potencijalni investitor koji bi bio dobro rešenje mogao da bude JANAF zato što postoji ta simbioza između NIS-a i JANAF-a s obzirom na to da je NIS najveći kupac JANAF-a, i poručio da bi u tom slučaju uslov srpske strane trebalo da bude unakrsno vlasništvo, odnosno da NIS u istom procentu postane suvlasnik JANAF-a.

„Treća varijanta je najlošija za nas a to je da Srbija mora da nađe sredstva i da kupi taj veliki udeo Rusa u NIS-u, a novca nemamo“, dodao je on.

Na pitanje šta će biti sa NIS-om ukoliko se ne nađe rešenje do polovine februara i da li bi tada nacionalizacija bilo jedino rešenje, Gavrilović je rekao da iako se već sada razmišlja o nacionalizaciji ili nečemu što je blisko nacionalizaciji, kupac NIS-a mora da bude strana koja je prihvatljiva i američkoj administraciji i Rusima, ocenivši da se Srbija tu neće mnogo pitati osim u slučaju da je ona kupac.

Marinković: Država će za NIS doneti odluku koja će biti u našem interesu

Osnivač Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković izjavio je danas da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Vlada Srbije doneti odluku po pitanju Naftne industrije Srbije koja će biti isključivo u interesu građana i države, da neće gledati tuđe interese niti interese onih zbog koga je ovaj problem i nastao.
On je za Tanjug istakao da problem po pitanju NIS-a nije nastao u Srbiji i zbog Srbije, već zbog odnosa dve velike svetske sile i njihove borbe za obezbeđivanjem njihovih interesa, gde se Srbija samo našla u sredini. Marinković je rekao, povodom izjave predsednika Vučića da je protiv „nacionalizacije, konfiskacije i otimačine“ imovine, ali da za nedelju dana moramo da imamo rešenje, da državu u narednih sedam dana očekuje puno izazova po pitanju spoljnopolitičkog delovanja, diplomatske akcije Srbije i borba da se pitanje NIS-a reši u korist građana, privrede i države.
„Mi smo za ovih godinu dana puno radili i sa jednom i sa drugom stranom da se dođe do nekog kompromisnog rešenja, da se dođe do rešenja koje bi bilo povoljno za sve tri strane a gde Srbija ne bi trpela. Vidimo da ni jedna od velikih sila, SAD i Rusija, neće da popusti, Rusi su se tu puno potrudili da brzo i efikasno reše taj problem ali sada smo došli u stisku sa vremenom gde moramo zajedno sa partnerima ali i sami sa sobom da definišemo krajnje rešenje problema“, poručio je on.
Predsednik Vučić i Vlada Srbije imaju kapacitet da donesu odluke koje mogu da budu jako teške, ali koje će biti isključivo na korist građana Srbije. Na pitanje koliko je realno da Rusi pristanu na prodaju svog dela NIS-a pod pritiskom SAD, Marinković je ocenio da je ruska strana za ovih godinu dana imala dovoljno vremena da na jedan relaksiran način razmotri koji su najbolji modaliteti za rešenje problema, da li je to prodaja ili preuzimanje od strane Srbije ili prodaja nekom partneru na trećoj strani, pogotovo što oni imaju i otvorenu komunikaciju sa Amerikancima i OFAC-om u vezi toga.
„Ne bi mogao da se oslonim na to da će Rusija nešto epohalno uraditi po tom pitanju u narednih nekoliko dana osim da se nadam minimalnoj korektnosti i da će imati razumevanja za ono što Srbija treba da uradi u tom domenu kako bi obezbedila bezbednost, kritičnu infrastrukturu i normalan život privrede i svoj građana“, naveo je on.
Odgovarajući na pitanje šta bi izlazak Rusa iz NIS-a značio za energetsku bezbednost Srbije i da li bi onda postali zavisniji od Zapada, Marinković je rekao da bi izlazak Rusa iz NIS-a doveo do toga da Srbija upravlja NIS-om, što bi bilo najbolje rešenje ili neka kompanija sa zapada, što bi takođe bilo dobro rešenje jer je Srbija na putu diverzifikacije snabdevanja naftom i gasom.
Napomenuo je da je tu najbitnije da država i Vlada Srbije naprave takav energetski miks da se ne dođe u situaciju koju imamo sada sa NIS-om ili kada je u pitanje snabdevanje ruskim gasom gde smo skoro pa poptuno zavisni od snabdevanja energentima od jedne kompanije ili kompanija iz jedne zemlje.
„Možda je ovo scenario koji će se pokazati dobar za našu energetsku diverzifikaciju i našu energetsku bezbednost“, dodao je on.
Na pitanje da li bi Vašington mogao da pomogne Srbiji u finansiranju energetskog restrukturiranja ako dođe do izlaska Rusije iz NIS-a, Marinković je ocenio da bi Vašington mogao da pomogne u tome s obzirom na to da je Grčka napravila strateško partnerstvo sa Amerikom o eksploataciji gasa u Jonskom moru. Američka ideja je da se Evropa snabdeva iz različitih izvora gasom, i iz SAD ali i iz drugih izvora, kako bi imala mnogo manju zavisnost od snabdevanja ruskim gasom, izjavio je on i dodao da Srbija tu može da bude jako interesantna s obzirom na njen geopolitički položaj.
„Može da bude i jako interesantna po pitanju ekspolatacije kritičnih sirovina i retkih metala koje Srbija ima. To može da bude karta za saradnju sa SAD koja može da bude dugoročna i koja može da ima pozitivne implikacije na našu geopolitičku poziciju“, ocenio je on.
Share This Article