Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Materice, jedan od najlepših porodičnih praznika, posvećen majkama i ženama.
Materice spadaju u red važnih praznika koji prethode Božiću i dolaze nakon Detinaca. Dok su tada roditelji simbolično vezivali decu, na današnji dan tu ulogu preuzimaju najmlađi, koji na isti način „vezuju“ svoje majke, uz mnogo radosti i smeha u domu.
Ovaj praznik u našem narodu ima posebno mesto, jer se smatra najvećim hrišćanskim praznikom posvećenim majkama i ženama. Nakon simboličnog vezivanja, majke se „odrešuju“ poklonima koje daruju deci. Pokloni su najčešće skromni i simbolični, poput voća ili slatkiša, ali nose veliku emotivnu vrednost.
Običaj vezivanja i odvezivanja podseća na snažne porodične veze i naglašava važnost sloge, ljubavi i mira u porodici. Pored majki, u ovom običaju učestvuju i druge žene – bake, tetke i komšinice. Dan se obeležava uz svečanu, ali posnu trpezu, u skladu sa Božićnim postom, oko koje se okuplja cela porodica.
Zajedno sa Detincima i Očevima, Materice čine jedinstvenu i prepoznatljivu tradiciju srpskog naroda, sličnu značaju koji ima krsna slava. Ovaj praznik je kroz istoriju bio i prilika da se obraduju oni koji imaju manje, naročito siromašni i deca bez roditeljskog staranja.
Narodno verovanje kaže da se na Materice ne nosi stara garderoba, već nova, kako bi se u Novu godinu ušlo čistog duha, sa verom i nadom u srećnije i lepše dane.
U širem crkvenom značenju, praznici Detinci, Materice i Očevi prevazilaze granice jedne porodice i jednog vremena, jer simbolično povezuju sve generacije roditelja i dece kroz istoriju. Ova veza vodi do najranijih biblijskih vremena i podseća na veliku ulogu i značaj žena u predhrišćanskoj i hrišćanskoj tradiciji.
