субота, септембар 28

Na 106.godišnjici proboja Solunskog fronta na Zejtinliku otkrivena spomen-bista deda Đorđu Mihailoviću

0
8

 

Solun, 28. septembra 2024. FOTO TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKE SBRIJE/ nr

Spomen-bistu Đorđu Mihailoviću ispred njegove kuće u okviru Srpskog vojničkog groblja na Zejtinliku u Solunu,  na državnoj komemorativnoj svečanosti povodom 106. godišnjice proboja Solunskog fronta, otkrio je danas ministar odbrane Bratislav Gašić, sa ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjom Starovićem,

U pratnji pukovnika Gorana Nestorovića i pukovnika Dejana Stanišića, ministar Gašić položio je vence na Srpskom vojničkom groblju na Zejtinliku i na grob Đorđu Mihailoviću, dugogodišnjem čuvaru Srpskog vojničkog groblja.

Ministar Gašić, u svom obraćanju, istakao je da je nešto više od godinu dana proteklo od kada se duša Đorđa Mihailovića, našeg čika Đorđa, preselila u Carstvo nebesko, među besmrtne čete srpskih junaka sa Solunskog fronta.

Ovde, na Zejtinliku, duže od pola veka, čika Đorđe je brižno čuvao Srpsko vojničko groblje negujući uspomene na žrtve najsvetlije naše istorije, dok i sam nije postao njena živa slika. U njegovoj pojavi i glasu videli smo i čuli pradedove pale za ideal slobode naše jedine otadžbine. Kroz njega su nam se obraćali oni koji ne dočekaše da ponovo proslave svoju krsnu slavu na svome ognjištu. U tim smo rečima mogli čuti i pouku i opomenu da je sloboda Srbije ideal od koga se ne sme odustati nikad i ni po koju cenu – istakao je ministar Gašić.

Prema njegovim rečima, svaka žrtva ovde pokopana zakletva je i jemstvo pred Gospodom da se u ime Njegovo svoja zemlja mora braniti časno i kao slavska ikona dostojno u ruke predati naslednicima našim.

Solun, 28. septembra 2024. FOTO TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKE SBRIJE/ nr

Danas smo se okupili na mestu gde počiva Đorđe Mihailović da odamo počast njemu i njegovom delu i da se poklonimo senima gotovo 7.500 naših predaka čiji zemni ostaci počivaju na Zejtinliku. Mi se danas podsećamo da ono što jesmo i što imamo nije sa nama poslato, već se za to stradalo i ginulo – poručio je ministar odbrane.

Kako je naglasio, čika Đorđe je sebi za života podigao najveći spomenik.

Decenijskim tihim i strpljivim radom on je u monumentalni mozaik uspomene na div-junake sa Solunskog fronta ugradio samoga sebe. A mi ćemo se, kao zahvalni savremenici i potomci, u skromnosti ovozemaljskog izraza, spomenikom koji danas otkrivamo pokloniti njegovom delu i njegovoj žrtvi. Neka Gospod dušu njegovu nastani tamo gde pravednici počivaju! Neka je večni pokoj solunskim junacima! Živela Srbija – rekao je ministar Gašić.

Ministar odbrane upisao je u spomen-knjigu na Srpskom vojničkom groblju na Zejtinliku sledeće – Smrti, oni koje si porazila živeće ovenčani večnom slavom. Živela Srbija i naša slavna istorija!

Solun, 28. septembra 2024. FOTO TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKE SBRIJE/ nr

Govoreći o proboju Solunskog fronta 1918. godine, ministar Starović, koji je predvodio državnu komemorativnu svečanost, rekao je da je on uslovio oslobođenje Kraljevine Srbije i doveo do okončanja Prvog svetskog rata te je s pravom zlatnim slovima upisan u istoriji, kako srpskog naroda, tako i čitave Evrope.

Period od 1914. do 1918. godine ostao je u nas Srba upamćen kao vreme velikog stradanja, ali isto tako i kao vreme najvećeg herojstva i neprolazne slave. Znamenite pobede srpskog oružja dale su važan doprinos odlučujućoj pobedi Antantinih saveznika. Svoje herojstvo srpski vojnik je čitavom svetu prikazao na Ceru, Kolubari, Kajmakčalanu, na Solunskom frontu i svim drugim mestima na kojima su srpski gorostasi ostavili svoje grobove kao večnu uspomenu na njihovo junaštvo i mučeništvo. Njihova hrabrost i rodoljublje nas sve nadahnjuje i predstavlja neiscrpan izvor nacionalnog ponosa – rekao je ministar Starović.

Srpska vojska probila je deo Solunskog fronta na Kajmakčalanu 15. septembra 1918. godine i time otpočela završne borbe za oslobođenje Srbije u Prvom svetskom ratu. Proboj Solunskog fronta smatra se najznačajnijim vojnim uspehom Srbije u tom ratu.

Leave a reply