Srbi Božić obeležavaju od pamtiveka. Običaj je da se na Badnje jutro seče Badnjak, odnosno božićno drvo, kojim se u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak.
U rano jutro na Badnji dan, domaćini iz Matejevca, praćeni decom, kreću u šumu. Kao i njihovi dedovi, idu po Badnjak.
Kad se stigne u šumu, glavni zadatak je izabrati pravo drvo. Razni su običaji, ali je zajedničko za sve da se i Badnjaku poželi dobro jutro.
Sneg je do kolena, ali padine iznad Matejevca, kao na svaki badnji dan, odjekuju udracima sekire i razgovorom i pozdravima Matejevčana.
Badnjak se nosi kući. Tamo će pre Badnje večere biti zapaljen na ognjištu. I zna se: “Koliko varnica, toliko ovčica, koliko iskrica toliko parica…”
Uz Božićno drvo, daruje se i žito da bi naredna godina bila plodna. U dom se unosi i slama. To je običaj još iz paganskog doba. A Hrišćani su ga preuzeli kao žrtvu duhu Hrista koji je i rođen na slami.[mom_video type=”youtube” id=”EQ8V4WRLSO8″]