TV ZONA PLUS – HD

VESTI IZ NIŠA I REGIONA

Današnje vesti Ekonomija VESTI

SUTRA SE OTVARA BRZA PRUGA OD BEOGRADA DO NOVOG SADA

Pruga od Beograda do Novog Sada za brzinu vozova do 200 kilometara na sat, koju su gradile kineske i ruske kompanije zajedno sa domaćim podizvođačima, zvanično će sutra biti otvorena za saobraćaj.

Reč je o deonici buduće brze pruge od Beograda do Budimpešte, a otvaranju će prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Mađarske Viktor Orban koji će se novim brzim vozom “Soko” sutra voziti od železničke stanice Beograd Centar u Prokopu do Novog Sada. Tv Zona plus direktno će prenositi ceremenojiu otvaranja.

Brzom prugom od Beograda do Novog Sada, u dužini 74,9 kilometara, putovaće se oko 35 minuta.

Brzi voz “Soko” počeće u nedelju redovno da saobraća za putnike od Beograda do Novog Sada, a vozna karta u jednom pravcu koštaće u promotivnom periodu 300 dinara, dok će prevoz dece do sedam godina biti besplatan.

PRUGA VREDNA 935 MILIONA DOLARA

Vrednost radova na tom delu pruge je 935 miliona dolara.

Prugu su testirale merna kola nemačkih železnica i 21. januara dostignuta je brzina od 201,5 km na sat.

Izgradnja brze pruge Beograda-Budimpešta najveći je i najznačajniji infrastrukturni projekat u ovom delu Evrope.

Buduća brza pruga do Budimpešte deo je globalne inicijative Kine “Pojas i put” za infrastrukturno povezivanje Evrope i Azije, a kada bude završena vozom će se na toj relaciji putovati manje od tri sata.

ŠTA JE SVE URAĐENO

Radovi su obuhvatili rekonstrukciju postojeće jednokolosečne pruge i izgradnju drugog koloseka, tako da je izgrađena savremena dvokolosečna pruga za mešoviti, putnički i teretni, saobraćaj i brzinu do 200 km na sat, rečeno je Tanjugu u Infrastrukturi železnice Srbije.

U izgradnji su primenjeni evropski standardi interoperabilnosti, a pruga je elektrificirana i opremljena savremenim signalno-sigurnosnim i telekomunikacionim uređajima (ETCS nivo 2).

Sva ukrštanja pruge sa drumom su denivelisana, što znači da nema putnih prelaza.

Radovi u Srbiji počeli su avgusta 2017. izgradnjom najvećih infrastrukturnih objekata na trasi pruge, tunela i vijadukta “Čortanovci” na deonici Stara Pazova-Novi Sad, koju je gradila kompanija ruskih železnica “RŽD Internešnel”.

Vrednost celog projekta gradnje pruge za velike brzine kroz Srbiju od Beograda do Subotice (Kelebije) iznosi oko 2,2 milijarde dolara, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita Ruske Federacije i kineske Eksim banke, uz učešće budžeta Srbije.

DEONICA OD BEOGRADA DO STARE PAZOVE

Deonicu od Beograd Centra do Stare Pazove, u dužini od 34,5 km, gradio je konzorcijum kineskih kompanija “C hina Railway International Company” i “C hina Communications Construction Company”. Vrednost ugovora je 350,1 miliona dolara.

Najznačajniji objekti na ovoj deonici brze pruge su: tri nadvožnjaka (Zemun Polje, Nova Pazova, Stara Pazova), jedan podvožnjak (Kamendin), denivelacija pruge – galerija u Batajnici i drugi, a urađena je rekonstrukcija stanica: Novi Beograd, Zemun, Zemunsko Polje, Batajnica, Stara Pazova i Nova Pazova…

Radovi na ovoj deonici počeli su 5. juna 2018. godine.

U stanici Beograd Centar stavljena je u funkciji nova Telekomanda za saobraćaj vozova velikih brzina (Dispečerski komandni centar).

OD STARE PAZOVE DO NOVOG SADA

Deonica Stara Pazova – Novi Sad, koju su gradili Rusi, duga je ukupno 40,4 km, od čega je otvorena pruga 36,2 km, a tunel i vijadukt “Čortanovci” 4,2 km.

Radovi na trasi otvorene pruge počeli su 16. marta 2018. godine, a vrednost radova je 247,9 miliona dolara. Zajedno sa izgradnjom tunela i vijadukta “Čortanovci” od 337,6 miliona dolara, radovi su bili vredni ukupno 585,5 miliona dolara.

Projekat se finansirao iz ruskog kredita za srpske železnice.

Na toj deonici izgrađena su ukupno 62 nova objekta: mostovi, galerije, vijadukti, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici i propusti, a rekonstruisane su železničke stanice.

Tunel i vijadukt “Čortanovci” prolazi kroz Frušku Goru i nalaze se u plovnom delu Dunava i predstavlja najveći infrastrukturni i investicioni železnički projekat u ovom delu Evrope.

Tunel ima dve cevi, svaka sa po jednim kolosekom, ukupne dužine 2,2 kilometra. Vijadukt se nalazi neposredno uz desnu obalu reke Dunav i dug je oko tri kilometra, a nosi ga 59 stubova, od kojih je visina pojedinih stubova 26 metara.

TREĆA DEONICA: NOVI SAD – KELEBIJA

Na trećoj deonici, od Novog Sada do Kelebije, radovi su počeli 22. novembra 2021. i ona će biti duga 108,1 km. Radove izvode iste kineske kompanije koje su bile na deonici Beograd – Stara Pazova. Vrednost ugovora je 1,16 milijardi dolara.

Ugovoreni rok za završetak radova na deonici Novi Sad – Kelebija je 33 meseca, odnosno do kraja 2024. godine.

Očekuje se da će Mađari svoju deonicu brze pruge od granice do Budimpešte završiti polovinom 2025. godine.

U okviru izgradnje pruge za velike brzine između Novog Sada i Subotice, biće izgrađeno ukupno 56 objekata.

Projektom je predviđena rekonstrukcija devet železničkih stanica (Novi Sad, Sajlovo, Kisač, Stepanovićevo, Zmajevo, Bačka Topola, Žednik, Naumovićevo i Subotica), kao i tri nove stanice sa staničnim kapacitetima (Rumenka, Vrbas i Lovćenac).

Duž pruge od Beograda do Subotice biće izgrađeno ukupno više od 120 novih objekata (mostovi, galerije, podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici i propusti) i biće rekonstruisane postojeće i izgrađene nove železničke stanice.

PRVI PROJEKAT KINE I ZEMALJA CENTRALNE I ISTOČNE EVROPE

Izgradnja pruge za velike brzine Beograd – Budimpešta prvi je prekogranični projekat u okviru saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, koji zajednički realizuju Srbija, Mađarska i Kina.

Uređenjem železničkih stanica na brzoj pruzi, pored radova na staničnim objektima, obuhvaćena je i rekonstrukcija staničnih koloseka, zatim obnova postojećih i izgradnja novih perona, ugradnja opreme za informisanje i usmeravanje kretanja putnika, kao i video nadzor.

Pre početka izgradnje brze pruge od Beograda do Subotice, od 183 km svega 35 km pruge je bilo dvokolosečno (Beograd – Stara Pazova).

Između Beograda i Subotice, pre početka radova, vreme putovanja međunarodnih putničkih vozova iznosilo je čak četiri sata i 37 minuta, tako da je njihova prosečna brzina bila oko 40 km na sat.

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com