Danas pravoslavni vernici obeležavaju Veliku Gospojinu, praznik posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Prema predanju, to je dan kada se Bogorodica uznela na nebo i „predala svoj duh u ruke Spasitelja“.
Bogorodica je, kako navode različiti izvori, živela između 60 i 72 godine, nadživela svog sina Isusa Hrista i nastavila da svedoči njegovu misiju i dela.
Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine po naredbi cara Mavrikija, u znak pobede nad Persijancima. Od tada ovaj datum zauzima posebno mesto u hrišćanskom kalendaru. U Grčkoj i Rumuniji praznik ima i državni karakter, dok u Jerusalimu vernici prisustvuju obredu simbolične sahrane Bogorodice.
U srpskom narodu Velika Gospojina se poštuje i kao praznik žena i majki, kada se ne obavljaju kućni poslovi. Kako prazniku prethodi dvonedeljni post, danas se veliki broj vernika pričešćuje, a ovaj dan je i krsna slava mnogih porodica, među kojima je i užarski esnaf.
Narodna verovanja kažu da je period između Velike i Male Gospojine, 21. septembra, najpogodniji za branje lekovitog bilja, dok se jaja snesena u ovom vremenu smatraju posebno kvalitetnim i dugotrajnim.
Velika Gospojina se obeležava i kao gradska slava u Pirotu, Pančevu, Zrenjaninu, Novom Bečeju i beogradskoj opštini Barajevo.
